481. Obaveze vjernika prema komšiji su: ako se komšija razboli, da ga obiđe; kad umre, da se pomoli za njega i da ga isprati do groblja; ako komšija zatraži pomoć, da mu pomogne; ako komšiju pritisne kakva bijeda ili ga zadesi kakva sramota, da ga zaštiti i tu sramotu pokrije; ako je kod komšije kakvo veselje ili praznik, da ode i da mu čestita; ako komšiju kakva nesreća zadesi, (npr. smrtni slučaj u porodici), da mu izrazi saučešće i da učestvuje u njegovom bolu; da svoju kuću ne podiže iznad njegove, kako mu ne bi zaklonio sunce i vjetar (čist zrak i vidik); i da ga ne uznemirava mirisom od kuhane hrane (osobiti ako je komšija siromah), a da mu nešto od te hrane ne odnese i ne pošalje.

Medžlis Islamske zajednice Fojnica

Medžlis Islamske zajednice Fojnica Medžlis Islamske zajednice Fojnica Hazim Čukle

Danas je sasvim pouzdano utvrđeno da se preko Fojnice vodila jedna od važnijih neolitskih komunikacija u ovom dijelu Bosne, koja je predstavljala sponu u kulturnim odnosima neolitskih stanovnika Panonije i onih na jadranskoj obali. Danas se općenito misli da su Fojnica i fojnički kraj do dolaska Rimljana bili naseljeni pripadnicima ilirskog plemena Desitijata. Pretpostavlja se da je Fojnica pod rimsku vlast došla u vrijeme tzv. Oktavijanovih ratova koncem prvog stoljeća stare ere. Fojnica je nastala bar deceniju ili dvije prije nego što se prvi put spominje 18. marta 1365. godine. U Fojnici je radila i kovnica novca bosanskih vladara. Osmanlije zauzimaju Fojnicu u proljeće 1463. godine. Fojnica je zatečena kao druga po veličini varoš u to vrijeme, od Fojnice je samo Srebrenica bila veća. Prva muslimanska domaćinstva evidentirana su 1485. godine. Osnovnu privrednu granu Fojnice u ranijem osmanskom periodu predstavljalo je rudarstvo. Prva džamija u Fojnici je Atik džamija, koju je sagradio Mustafa Hidr (Hadr), unuk Vojinov, 1551. godine.

Bogat je bio i tesavufski život. Pretpostavlja se da je prva tekija u Fojnici sagrađena 1670. godine odmah do Šaban ef. džamije. Ova tekija djelovala je sve do 1945. godine kada su je spalili četnici povlačeći se iz Hercegovine. Druga tekija u Fojnici sagrađena je u Vukeljićima (Hukeljićima) 1780. godine. Nju je osnovao Husein Zukić Bosnevi. Treća tekija u Fojnici po vremenu nastanka jeste tekija na Oglavku, koju je sagradio Abdurrahman Sirri Sikirić 1816. godine. Tekije u Vukeljićima i Živčićima aktivne su u dan-danas.

Tokom posljednje agresije džamija u Pločari Polju srušena je 11. novembra 1993. godine (adaptirana je 1996. godine) kao i tekija na Oglavku koja je poslije rata obnovljena.

Iste, 1993. godine, srušen je mesdžid u Božićima i džamija u Lužinama, čija je adaptacija u toku. Poslije rata Fojnica se zbog svojih banja fokusirala na banjski turizam u kojem je hotel Reumal neprikosnoven. Treba istaći i to da se kopija ahdname sultana Mehmeda Fatiha čuva u Franjevačkom samostanu u Fojnici. Turističku ponudu Fojnice obogaćuje i Prokoško jezero, koje se nalazi na 1610 m nadmorske visine.

Posljednja izmjena: ponedjeljak, 20 januar 2014 22:52